Najbolji način da besplatno naučite strani jezik

Najbolji način da besplatno naučite strani jezik

Na internetu postoji mnogo web stranica koje omogućavaju samostalno i besplatno učenje stranih jezika. Ovi sajtovi i aplikacije će vam pomoći da naučite reči stranih jezika, i to potpuno besplatno. Postoje razni interaktivni zadaci, kao i zanimljive kartice memorije, uz koje vam neće biti dosadno.

Primer nekih od sajtova su:

Duolingo  – Naučite jezik koji želite besplatno.
Lingvist  – Naučite novi jezik za samo 200 sati.
Busuu  – Učenje stranog jezika uz pomoć zajednice.
Memrise  – Koristite zanimljive kartice da obogatite rečnik stranih reči.

Ipak, svi znamo da je mnogo bolje učiti strani jezik uz pomoć kvalifikovanog profesora jezika koji će vas iskusno voditi kroz ceo proces učenja željenog stranog jezika. U tom slučaju, gore nabrojani sajtovi vam mogu jako dobro posližiti za dodatne vežbe u sklopu kurseva stanog jezika.

Online časovi stranog jezika

Na tom polju Evropski institut za obrazovanje prednjači u svojim uslugama i načinu rada. Svim svojim članovima Evropski institut nudi besplatno učenje engleskog, nemačkog i mađarskog jezika, kao i kurseve informatike i to iz udobnosti svog doma, putem online nastave.

Uz sistem rada Evropskog instituta cena kurseva učenja stranih jezika više ne može da vam bude izgovor.

Prijavite se već danas i raspitajte se o uslovima članstva u Evropskom institutu i pohađanju bilo kog od kurseva.

  Engleski jezik  Nemački jezik  Mađarski jezik  Informatika

Deca i učenje stranog jezika: Zašto dete treba da uči strani jezik

Deca i učenje stranog jezika: Zašto dete treba da uči strani jezik

Aktivnosti u mozgu kod dece koja govore dva jezika su izraženija u predelu koji se odnosi na izvršenje funkcija, a koji upravlja zadacima kao što su rešavanje problema i podeljena pažnja. Sve ove prednosti proističu iz poboljšane sposobnosti fokusiranja i koncentracije koju deca postižu kroz učenje stranog jezika.

Zahvaljujući internetu i lako odstupnim sredstvima (lap top, tablet, mobilni telefon), danas se mogu učiti strani jezici iz udobne fotelje našeg doma. Gledanje video snimaka, filmova, slušanje muzike, čitanje knjiga i časopisa na jeziku koji učite dodatno doprinosi poboljšanju znanja.

Učenjem stranog jezika vaše dete se upoznaje sa kulturom druge zemlje i ljudima koji u njoj žive. Međutim, poznavanje i učenje stranih jezika u današnje vreme postaje neophodna stvar za razvoj mnogih veština i karijere.

Deca kroz učenje stranog jezika postaju:

Bolji slušaoci

Dete koje govori dva jezika bolje predstavlja namere i potrebe prijatelja, sutradan profesora, poslodavca itd. I ovo je jedna veoma vredna veština u mnogim situacijama.

Razvijaju kreativnost

Svaki pokušaj upotrebe stranog jezika je vežba kreativnosti. Upotreba i učenje stranog jezika zahteva trud koji stimuliše tečnost, razradu, originalnost, fleksibilnost, dosetljivost što se meri u testovima kreativnosti. Samim tim se poboljšava sposobnost planiranja, radne memorija, kognitivne fleksibilnosti.

Imaju oštriji um

Učenje stranog jezika ojačava izvršni kontrolni centar mozga. Pošto upotreba stranog jezika nalaže jak režim vežbe za ovaj centar, ona ga prirodni čini jačim i efikasnijim.

Donose pametnije odluke

Razmišljanje na stranom jeziku podstiče dublje razmišljanje u odnosu na one koji se služe isključivo maternjim. Pretpostavlja se da je to zato što na maternjem jeziku često razmišljamo emotivno, instiktivno, i uzimamo stvari zdravo za gotovo. Na stranom jeziku je to drugačije jer iz opreza se uključuje centar za logiku što može da dovede do boljih odluka.

Zato, ukoliko do sada o ovoj temi niste razmišljali, vreme je da svoje dete upišete na neki od kurseva stranog jezika koji se mogu pohađati i online. Može samo doprineti boljem razvoju i još boljoj zabavi. 

Koji strani jezik ćete najlakše naučiti?

Koji strani jezik ćete najlakše naučiti?

U današnjem svetu malo ljudi je jednojezično. Gotovo svi znaju engleski, a oni koji znaju još neki strani jezik (španski, francuski, ili neki drugi popularni jezik), već izazivaju divljenje drugih.

Saznajte koji strani jezik je najlakše naučiti!

Budući da je engleski jezik najrasprostranjeniji, opšti jezik sveta sa kojim komuniciramo, istraživanja o najlakšem stranom jeziku na svetu uglavnom se zasnivaju na govornicima engleskog (kao maternjeg). Za govornike srpskog jezika, kao i za sve slovenske jezike, jednostavno se kaže da su drugi slovenski jezici najlakši za učenje. To su, dakle, slovenački, slovački, češki, poljski, ruski, ukrajinski, beloruski, makedonski – ako se fokusiramo samo na nacionalne.

Pošto većina ljudi, posebno mladih, odlično govori engleski, svakako je važno napomenuti da su germanski jezici (iz iste jezičke porodice kao i engleski) najlakši za govornike engleskog: afrikaans i holandski, koji su veoma slični, danski, norveški i švedski, a od romanskih jezika: francuski (koji deli čak 40% reči sa engleskim!), italijanski, portugalski, španski i rumunski. Eksperimenti su dokazali da prosečna osoba može dostići C1 nivo znanja jednog od ovih jezika za samo 24 nedelje ili 600 sati učenja.

Do sada smo govorili o najlakšim jezicima u smislu našeg maternjeg jezika, međutim, postoji jedan strani jezik koji je globalno veoma lak jer je veštački napravljen da bude upravo to - lak i dostupan svima za komunikaciju. To je esperanto. Ovaj jezik je nastao 1887. godine, a i danas ima svoje govornike širom sveta. Dostupan je za učenje putem interneta, aplikacija i kurseva. Osnova ovog jezika je preuzeta iz germanskih, romanskih i slovenskih jezika, pa je svima podjednako lak i težak. Neki od njegovih zagovornika tvrde da je bolje naučiti esperanto pre nego što počne da uči bilo koji drugi, jer može dati uvid u sve druge jezičke porodice, pa čak i olakšati učenje svih drugih jezika.

Konačno, moramo zapamtiti da nijedan jezik nije mnogo teži od drugog. To dokazuje i izjava da je svoj zdravoj deci na svetu potrebno otprilike isto vreme da nauče svoj jezik. Odrasli uz dovoljno motivacije i strpljenja vrlo uspešno uče drugi, treći, peti strani jezik.

Učenje jezika je maraton, a ne sprint - piše studentski.hr.

7 razloga zašto se upisati na kurs nemačkog jezika

Zašto se upisati na kurs nemačkog jezika?

Sve više ljudi se upisuje na kurs nemačkog jezika, što je možda i Vas zainteresovalo za ovaj jezik. Ako se još uvek dvoumite da li da i sami započnete učenje nemačkog, donosimo vam nekoliko razloga zašto bi to bila sjajna odluka.

Najrasprostranjeniji jezik Evropske unije

Ne govori se nemački samo u Nemačkoj. Ukoliko upišete kurs nemačkog jezika, sporazumevaćete se i u Švajcarskoj, Austriji, Lihtenštajnu i Luksemburgu. Dakle, poznavajući jedan jezik, Vi ste sposobni da komunicirate i radite u čak 5 država.

A da ne govorimo da je nemački „jezik novca“ i da se priča u poslovnim vodama i u državama u kojima nije zvaničan.

Kurs nemačkog jezika

Nije ga toliko teško naučiti

Tačno je da je gramatika malo drugačija od naše ali kada krenete na kurs nemačkog jezika, savladaće lako te razlike. Imaju i neke glasove koji nisu karakteristični za naše govorno područje, ali daleko od toga da ga je nemoguće naučiti.

Pogledajte samo sve naše ljude koji žive i rade u Nemačkoj, neki već i generacijama. Mnogi od njih čak nisu učili jezik u školama jezika, već na ulici. Zašto bismo onda mi danas, u vreme interneta i mnogih sjajnih škola, imali bojazan od savladavanja tako korisnog jezika?

Poznavanje nemačkog je preduslov za bolji posao

Možete se Vi, u nekoj od zemalja u kojoj se govori nemački, zaposliti i bez znanja jezika – ali stvar je u tome što će Vam to značajno suziti izbor samo na one poslove gde se ne govori. Efikasan kurs nemačkog jezika će vam rešiti ovaj problem.

Ti poslovi su mnogo manje plaćeni od onih gde je potrebno konverzacijsko umeće. Takođe, u poslovima gde nije potrebna konverzacija, uglavnom nema ni napredovanja. Što biste sebi uskratili dobre karijerne mogućnosti? Bacite se na učenje!

Nemački jezik za bolje zaposlenje i veću platu

Bolja integracija u društvo

Bez znanja jezika, u Nemačkoj npr. možete komunicirati samo sa svojim sunarodnicima. To Vas odvaja od velikog dela ostalog društva u kom se krećete. Čak ni na ulici ne možete pitati obično pitanje kao što je gde je ta i ta ulica ili koliko je sati…

A na sve to, jako je teško sklopiti prijateljstva sa ljudima ukoliko ne govorite njihov jezik.

Nemci će Vas ceniti

I Vi biste voleli da neki stranac nauči naš jezik kada dođe da živi kod nas. Time se pokazuje poštovanje prema kulturi, prema običajima, prema narodu.

Ukoliko neko ne želi da nauči jezik države u kojoj živi pokazuje nezaiteresovanost za integraciju i najverovatnije će ga državljani te zemlje smatrati uljezom i osobom niže klase, koliko god ovo strašno zvučalo.

Iskustvo je pokazalo da se ljudima koji se trude da nauče jezik znanto više izlazi u susret. Pa Vi vidite…

Proširenje vidika

Poznato nam je da ljudi u različitim jezicima imaju različite poglede na svet. Jer i struktura jezika je drugačija.

Popularan primer je da Inuiti imaju na desetine različitih reči za sneg. A mi? Dve, tri. Jer sneg nije suštinski deo naše kulture i svakodnevnice. Svaki jezik ima svoje osobenosti i neke se stvari, pojmovi i izrazi nikad ne mogu prevesti.

Možete zamisliti onda kakve pojmove sadrži jedan jezik na kome je Gete napisao možda i najveće delo svih vremena, svog „Fausta“.

Dostupnost novih informacija

Ukoliko znate nemački jezik, sve informacije na ovom jeziku su Vam dostupne. Od svakodnevnih stvari poput prognoze, vesti, administracije, pa do svih knjiga, istraživanja itd.

Neke stvari se ne prevode na druge jezike i zato je dobro znati jezik na kom su napisane. Možete biti apsolutno samostalni ukoliko poznajete jezik. kako to da postignete? Jednostavno - upišite kurs nemačkog jezika koji sprovodi Evropski institut za obrazovanje i rešili ste problem :)

  Engleski jezik  Nemački jezik  Mađarski jezik  Informatika

 

Kako naučiti strani jezik

SAVET: Kako naučiti strani jezik

„Čovek koji govori jedan jezik vredi za jednog čoveka, čovek koji govori dva jezika vredi za dva čoveka, čovek koji govori tri jezika vredi čitavo čovečanstvo”, afrička poslovica koji opisuje koliko je vredan strani jezik.

Naučite nemački bez muke, kako naučiti engleski brzo i lako… ??? I uopšte, kako savladati neki strani jezik bez puno truda?

Mi nastojimo s vama podeliti lične utiske o prednostima učenja stranog jezika, kao i iskustveno proverene predloge za efikasno usvajanje jezika. Nadamo se da će vaše učenje biti brzo, lako i bez muke, a da li je zamislivo samo sedam dana posvetiiti si i naučiti strani jezik, molimo proverite u daljem tekstu. 🙂

Rašel: Strani jezik mi je omogućio još tokom studija da se zaposlim i steknem materijalnu nezavisnost. Zaista je široko to nebo protkano raznovrsnim zanimanjima ka kojima bih mogla da poletim, jer sam učila strani jezik. Da se razumemo, ja ga još učim, jezik živi, menja se, izvrće, prilagođava napretku i drugim promenama, sa njim živim i ja, razvijam se i napredujem, radoznala sam, srećna i spremna da svaki dan nešto novo naučim. Strani jezik učim i strani jezik me uči da ništa u životu nije crno i belo, tu su slatki izuzeci, slatke posebnosti koje – kako lepo kažu – samo potvrđuju ona krajnje ustanovljena pravila.

Za strani jezik vam je potrebna motivacija

Treba čovek da se probudi motivisan da uči neki strani jezik. Hoćete da se oženite Indijkom, zaposlite u Španiji, udate u Uzbekistan, radite u kineskoj kuhinji, sarađujete s italijanskim fudbalerima, pročitate dubokoumne naučne članke Noama Čomskog, gutate knjige u izvornom obliku neodoljive ruske književnosti, razumete reči onih prelepih pesama u kojima uživate, studirate u Indoneziji, pratite svetom raspršene časopise ili japanske filmove za koje nemate prevod… Jer za sve to vam treba neki strani jezik.

Stručni_saveti_kako_brzo_naučiti_strani_jezik_i_uspešno_ga_savladati_2.jpg

Kaže Pol Valeri: Najbolji način da ostvarite svoje snove jeste da se probudite. Probudili ste se i shvatili da ćete zahvaljujući grčkom… Da, želim da naučim grčki! Onda ne propustite priliku da sledite savete koji će vam uskoro biti na raspolaganju.

Marija: Čim imam 7 dana slobode, letim na izabranu francusku destinaciju – bilo da su su to Alpi, Grenobl, Azurna obala, Viši ili dvorci Loare, zahvaljujući poznavanju francuskog nailazim na odlične ponude, razvijam predivna poznanstva, grickam one tople i mirisne kroasane, degustiram svaki dan novu vrstu sira, uživam u okrepljujućem vinu…

Disciplina kao preduslov da bi se naučio strani jezik

Kao prvo – rekosmo motivacija, kao drugo – a po važnosti ispred ovog prvog je – disciplina, ljudi!! Lepo što ste motivisani, što ste prepoznali lične ciljeve i usmerili se ka njima, ali da bi to sve bilo smislom prožeto, setite se da bez rada i reda ne možemo daleko dogurati, niti naučiti strani jezik. Ovde je važno naglasiti da i oni koji nemaju neprikosnoveni talenat mogu poleteti na krilima novog jezika, hoćemo reći svi, svako od nas može postati vredniji tako što će naučiti još jedan strani jezik.

Ana: Hej, čovek mog života je iz Turske! Da se nisam upoznala s turskim jezikom i samim tim još jednim novim kulturno i društveno bogatim horizontima, ne bih srela tako srodnu dušu…

Stručni_saveti_kako_brzo_naučiti_strani_jezik_i_uspešno_ga_savladati_3.jpg

Pošto ste motivisani i disciplinovani, kuda sad? Crpite sve mogućnosti interneta, vrlo lako možete doći do zanimljivih i raznolikih sadržaja koji će vam omogućiti da napadnete jezik sa svih strana. Slušajte izvorne govornike, nađite filmove s titlovima na ciljnom jeziku za početak, reči neke pesme, sajtove preko kojih ćete uvežbati izgovor i osnovni vokabular kroz slike i ludičke aktivnosti. Nakon što uznapredujete, a znam da hoćete, ćitajte omiljene časopise, adaptirane klasike, uzbudljive stripove, prema svom ukusu… Hoćete da saznate više o kornjačama, klikerima, Milevi Ajnštajn, sadnicama kupine, dadaistima, kalibrisanim žicama, japanskim igricama, afričkim instrumentima, Markizu de Sadu, Bojl-Mariotovom zakonu, učinite to preko pisanog ili usmenog izvora na stranom jeziku koji savlađujete. Time udovoljavate sebi i radite na primeni stečenih znanja istovremeno, pa kud ćemo lepše!

Ivanka: Da ne znam arapski, propustila bih toliko lepih knjiga, filmova, pesama, slika i bajkovitih predela…

Kao što rekosmo, trebalo bi da budemo što je više moguće u kontaktu s jezikom. Valja raditi na razumevanju – kako izgovorenog, tako i napisanog, no najveću radost osetićemo sigurno kad budemo uspeli sami da produkujemo prve rečenice na učenom jeziku, na papiru, a tek usmenim putem! Dok ne nađete način da ostvarite interakciju s izvornim govornicima, prepustite se svojoj kreativnosti i stvorite okolnosti za konstantno uvežbavanje omiljenog jezika, za oslobađanje od pritisaka, usvajanje spontanosti i intuitivnog pristupu jeziku.Vi kao ne pričate ponekad sami sa sobom?! 🙂 Šta čekate, progovorite sa sobom o temama koje vas okupiraju na stranom jeziku. Kada ste sami, ni govora o stresu, neposredno se onda možete predati jeziku, uživati u sprovođenju u delo teorijskih znanja, aktiviranju naučenog vokabulara. Ili pak – u prevozu ste, čujete razgovor dvoje ljudi, probajte to prevesti na željeni jezik, ko zna možda u vama čuči vrsni konsekutivni prevodilac. Igrajte, zatim, asocijacije s kolegama s kojima vas vezuje naklonost ka istom jeziku… Naučili ste deset novih reči, zadajte sebi da napišete priču koristeći te reči. Slušate pesmu i probajte potom da zapišete što više reči koje prepoznajete, taman vežbate ortografiju, ali razvijajte i veštinu razumevanja slušanog. Napravite neku odličnu brazilsku poslasticu prateći instrukcije na portugalskom jeziku, slušajte inostrani radio – dok raspremate kuću, recimo; nesvesno ćete sve više i više razumevati i biti sposobni da i sami tečno govorite. Jedete grčki jogurt, šta vas košta da bacite oko na deklaraciju i naučite neku novu reč ili se podsetite naučenog.

Vrlo je važno da više puta vidite, čujete, upotrebite neku reč da bi vam uvek bila nadohvat ruke, a ne samo deo vašeg pasivnog i, ne u svakom trenutku primenjivog, znanja.

Prevodite omiljene pesme na ciljni jezik, Ines to radi volonterski kad god stigne za sajt Ramba Amadeusa, duboko ponosna jer tamo njeno ime i prezime figuriraju ispod prevoda. Prevedite prvi svoje omiljene filmove i serije, kreirajte s društvom strip ili radio na jeziku koji volite. Jednom kad osetite radost nad produktom svoga rada i kad zaronite u jezik, biće vam sasvim prirodno da u mnogim situacijama stvorite priliku da ga koristite.

Tanja: Nakon višegodišnjeg učenja italijanskog jezika, uz koje neizostavno ide upoznavanje s riznicom italijanske civilizacije i književnosti, čini mi se da da sam počela da mislim, sanjam ponekad na italijanskom jeziku. S novim jezikom kao da sam usvojila novi pogled na svet. Sigurno je da dok učimo strani jezik naučimo da jednostavno prihvatamo različitosti, razvijamo toleranciju i empatiju, obogaćujemo sebe.

Zna to da zazvuči dosadno, ali kako da ne pomenemo taj vokabular i tu gramatiku kojiima se takođe treba pozabavati. Raspitajte se, uputite se, informišite se koji su to kvalitetni rečnici frekventnih reči i priručnici koji će vas dovesti do funkcionalne gramatike. Naime, gledajte ovladati najpre rečima koje su najčešće u upotrebi i to uvek u datom kontekstu, retko izolovane, jer je većina svakodnevnih rečenica kreirana na nećete verovati kako malom broju često upotrebljenih reči. Što se tiče gramatike, za početak učite recimo sadašnje vreme, red reči u rečenici, kako da spajate rečenice u naporedne ili zavisne odnose. A posle na tako čvrstom temelju, čvrstom jer je to sve ono što odmah možete upotrebiti u praksi, lako ćete nadograđivati kompleksnije i specifičnije gramatičke principe.

Ružica i Danilo: Ove godine smo volontirali kao atašei reprezantacija na evropskom prvenstvu u vaterpolu i radovali se što možemo da primenjujemo francuski i mađarski kao strani jezik, družimo se, kreiramo poznanstva s najdražim sportistima, uživamo!

Primenjujte, primenjujte i primenjujte!!! Volontirajte, osvajajte stipendije za staževe i festivale u inostranstvu, posećujte internacionalne manifestacije i jezičke kulturne centre. Sve to će vam omogućiti da razvijate jezičke i sociokulturalne kompetencije, tu vrlo važnu spontanost u jeziku, da sklapate prijateljstva s pripadnicima jezika i kulture s kojima ćete biti tako dobro upoznati naučivši željeni strani jezik.

I sad kad ste se sreli s Francuzima, Nemcima, Britancima, Ukrajincima, Bugarima, Kinezima, Marokancima, govorite, slušajte, budite deo te uvek neprocenjive jezičko-kulturne razmene. Ne plašite se grešaka i samo napred, svaki put biće vam sve lakše i lakše. Ono što je lako uhvatljivo i nije zanimljivo, je l’ da?! 🙂

Verujući da ste već zaplovili u svoj preferirani strani jezik, preostaje mi samo da vam poželim lepu, uzbudljivu plovidbu i… Bon voyage! Srećan put! Have a nice trip!Tenha uma boa viagem.Priяtnoй poezdki!¡Qué tengas (un) buen viaje!旅途愉快!すばらしい旅行をなさって下さい。Gute Reise!Przyjemnej podróży! Jó utat!Goede reis! Drum bun!Yolunuz açık olsun!/ Yolun açık olsun!Ha en trevlig resa!Buon viaggio!Hyvää matkaa! תיהנה בטיול!Ha en god tur! šťastnú cestuاتمنى لك رحلة سعيدة!Καλό ταξίδι!God tur!Bonan vojaĝon! Que tinguis bon viatge!आपकीयात्रामंगलमयहोRrugë të mbarë! Priяtno pъtuvane!Boa viagem!Bonum cursum! Góða ferð!Góðan túr! سفر خوبی داشته باشی! / سفر خوبی داشته باشید!Jauku ceļojumu!Щaslivoї podorožі!harap anda selamat di jalanGoeie reis!

  Engleski jezik  Nemački jezik  Mađarski jezik  Informatika

 

Izvor: portalmladi.com

Nemački jezik: Deset najčešćih grešaka kod učenja nemačkog jezika

Nemački jezik: Deset najčešćih grešaka kod učenja nemačkog jezika

Grešimo na poslu, u saobraćaju, u spremanju hrane, u izražavanju na maternjem jeziku, te je sasvim normalno i očekivano da greške pravimo i prilikom korišćenja nekog stranog jezika. Nemački jezik važi za jedan od težih jezika, pa nas ne iznenađuje zašto se početnici bune pri pričanju ili korišćenju osnovnih gramatičkih pravila učeći nemački jezik.

U nastavku smo izdvojili neke od najčešćih grešaka na koje treba da obratite pažnju i potrudite se da ih ne pravite.

Razmišljanje na srpskom kada korstimo nemački jezik

Iako ste u stanju da na maternjem jeziku iskažete neko svoje mišljenje na mnogo višem nivou, probajte da rečenice što više uprostite i razmišljate na nemačkom. Setite se onoga što ste naučili i probajte da to iskoristite u konverzaciji. Takođe, nemojte se truditi da prevodite konstrukcije doslovno. Nije sve moguće reći na potpuno isti način i što je najvažnije, budite opušteni i ne opterećujte se.

Rod imenice

Skoro svi učenici su se prilikom učenja nemačkog sreli sa ovim problemom. Jedno od najvažnijih pravila kada učite nemački jezik je da uvek učite imenice zajedno sa njenim rodom. Nakon izvesnog vremena steći ćete osećaj i veštinu da upotrebite dobar član. Pogrešan rod u rečenici je najčešće praćen lošim padežom.

Izostavljanje subjekta

„Možeš li da mi dodaš olovku?”

„Mogu, izvoli.”

U ovom kratkom primeru očigledno je da je u srpskom jeziku normalno da se u rečenicama potpuno izostavi subjekat. Čak i ako bismo ubacili subjekat, rečenica na sprskom ne bi zvučala prirodno. Subjekat je negde suvišan:

„Možeš li ti da mi dodaš olovku?”

„Ja mogu, izvoli.”

Međutim, nasuprot srpskom, nemački jezik ne trpi izostavljanje subjekta te se nemojte voditi logikom sprske sintakse, već zapamtite da u nemačkoj rečenici obavezan pratilac glagolu je subjekat koji mu odgovara po rodu, broju i licu.

Red reči u rečenici

Ovo je greška koja se tiče sintakse, odnosno sklapanja rečenica. Nemačka sintaksa je mnogo fleksibilnija od engleskog jezika, na primer, ali ne i od sprskog. Svakako, ima puno sličnosti sa našim jezikom i trebalo bi da se koncentrišete na te sličnosti. Postoje tačno određena pravila koja se tiču pozicije glagola i subjekta, ponekad i objekta.

„ihr” i „Sie”

U skoro svakom stranom jeziku se (osim u engleskom) razlikuju oblici za persiranje i neformalno obraćanje. Ono što stvara malu poteškoću je to što u srpskom jeziku koristimo jednu zamenicu za persiranje „Vi” koja je identična sa zamenicom za drugo lice množine „vi”, samo se u slučaju persiranja piše velikim slovom. U nemačkom to nije slučaj. Govornici nemačkog jezika razlikuju učtivo obraćanje, tj. persiranje, od obraćanja grupi ljudi bez persiranja.

„Woher kommen Sie? (Odakle Vi dolazite?)”

Ovom rečenicom bismo se obratili jednoj osobi ili celoj grupi, ali je akcenat na učtivosti.

„Woher kommt ihr? (Odakle vi dolazite?)”

Ovim pitanjem se isključivo obraćamo grupi ljudi sa kojima imamo bliži odnos, te ne moramo da im persiramo.

Predlozi

Jedan od najefektnijih načina da prepoznate nematernjeg govornika bilo kog jezika je pogrešna upotreba predloga. Nemački i srpski jezik se često razlikuju po upotrebi potpuno suprotnih predloga u istim idiomskim konstrukcijama. U rečenici „Ljutim se na njega” bismo u prevodu na nemački iskoristili predlog ÜBER, te bi ta ista rečenica zvučala „Ljutim se o njega”. U srpskom koristimo lek ZA nešto, u nemačkom isključivo PROTIV (gegen) nečega. Ono što je bitno da bi se ovakve greške izbegle je učenje rekcije glagola, prideva ili imenice, odnosno učenje „ponašanja” reči. Pod tim „ponašanjem” podrazumeva se da li ta imenica ili glagol zahtevaju neki određeni padež ili predlog.

Umlauti

Ovi glasovi zadaju problem od samog početka učenja nemačkog jezika. Nikome nije odmah jednostavno da ih izgovori, ali pored toga stvaraju probleme i u značenju. Pogrešno izgovorena reč, sa ili bez umlauta, može imati potpuno drugačije značenje od onog koje nam je bilo u nameri. Uzmimo za primer glagol PLATITI (zahlen). Ako mu dodamo umlaut njegovo značenje će biti BROJATI. Primera je bezbroj. Kako nemački ima samo tri umlauta, obratite pažnju na one reči koje vam mogu biti potencijalni problem.

Imenica napisana velikim početnim slovom

Nemački jezik je jedini savremeni jezik u kom se sve imenice, bez izuzetka, pišu velikim početnim slovom. Ovo je mala stavka u odnosu na ostalih 9 tipova grešaka i lako premostiva prepreka. Svakako je problematično navići se na činjenicu da se apsolutno svaka imenica grafički naglasi. Ali, kada malo bolje razmislite, to je dosta lakše od učenja pravopisnih pravila srpskog jezika za pisanje reči velikim početnim slovom.

Pomoćni glagol u perfektu

Ko je učio nemački perfekat zna koji glagoli služe kao pomoćni u građenju prošlog vremena i isto tako dobro zna koliko to pravi poteškoća. U srpskom jeziku se za prošlo vreme takođe koristi pomoćni glagol BITI, ali u nemačkom ćete najčešće upotrebiti glagol IMATI. I baš iz tog razloga se ističe greška upotrebe samo glagola HABEN i izostavljanje glagola SEIN u perfektu. Činjenica je da su glagoli kretanja, koji zahtevaju pomoćni glagol SEIN, manje frekventni, ali trudite se da se ne naviknete na perfekat koji počinje samo sa „Ich habe…”.

Poistovećivanje sa engleskim jezikom

Iako su dosta srodni i slični jezici, potpuno je pogrešno poistovetiti ova dva nama strana jezika. Ne samo da su konstrukcije često potpuno različite, već se isto tako nailazi na reči koje samo na prvi pogled deluju kao ekvivalenti. U pitanju su „lažni prijatelji”. Nemački vremenski prilog BALD (uskoro) nije isto što i engleski pridev BALD (ćelav). Isto tako se, na primer, vremenska odrednica „pre dve godine” potpuno podudara sa nemačkom konstrukcijom „vor zwei Jahren”, dok će u engleskom predlog PRE/AGO stajati na kraju jezičke konstrukcije, kao u primeru „two years ago”.

Izvor: stranijezici.com

  Engleski jezik  Nemački jezik  Mađarski jezik  Informatika